Brodomaketarstvo

Način življenja ljudi općenito je vrlo različit i promjenljiv. Bez obzira u kojem vremenu i mjestu živjeli sigurno je da su svi imali, i danas imaju, neograničeni splet problema oko osnovnog biološkog ili društvenog opstanka.

Razvijenost u nauci, radu, informatici i komuniciranju nameće nepoželjan životni ritam kojega je vrlo teško pratiti i održavati. Pridodamo li tome još i monotonost i neatraktivnost većinom repetitornih poslova (profesija), može se dobiti jasna (siva) slika kvalitete ljudskog življenja.

Otrgnuti se od svakodnevne jednoličnosti i temperamenta, prepustiti se odmoru, zabavi ili barem kratkom vremenskom zaboravu u vrijeme kada čovjek zanemaruje i podcjenjuje čak i hranu, cilj je gotovo svih ljudi, ali ga svi ne postižu. Većina svoje “slobodno” vrijeme padne pod utjecaj televizije i druge video-tehnike, bilo da se radi o pasivnom praćenju programa ili, u boljem slučaju, aktivnom sudjelovanju u video-igrama. Manji se broj ljudi prepušta kulturnoj nadgradnji (lijepoj i primijenjenoj umjetnosti) te športu (uglavno rekreacijskom) ili ostalim, najrazličitijim aktivnostima koje bi se mogle uvjetno nazvati – hobijem.

Hobi je svestrana ljudska aktivnost vođena zabavom i dodatnom zanimacijom za atraktivnim stvaralaštvom i sakupljaštvom u dokolici, bez opterećenja u svrsishodnost i materijalnu isplativost. Njima se bave ljudi koji su našli dodatnu energiju i volju da se u dragocjeno slobodno vrijeme oplemenjuju, da se bogate vrijednostima koje im živahni tempo života oduzima. Najčešće je to povratak prirodi, kao naprimjer izleti, lov, ribolov, uzgajanje najrazličitijih životinja i biljaka, gajenje sakupljačkih strasti baš svega i svačega (počev od filatelije – sakupljanja maraka i numizmatike – sakupljanja starog novca, do sakupljanja značaka i kamenja) pa do izrade svakojakih predmeta, pomagala i ukrasa (vezenja, šivanja, čipkanja). Ručni radovi posebno su zanimljivi, kako oni praktični i uporabni tako i oni isključivo ukrasni – zato jer, u većini slučajeva, ispoljavaju samosvojnost kraja i ljudi u kojem nastaju, kroz njih se očituje folklor dotičnog naroda, naročito ako se radi o uspjelim suvenirima i vezenju jer određuju kulturni identitet.

Između mnogobrojnih takvih djelatnosti, izrada maketa brodova vrlo je stara. Od pamtivijeka je pobuđivala ljudsku pažnju, možda više nego izrada svih ostalih minijatura. Kao posrednici između ljudi i mora, brodovi su često personificirani, shvaćani veoma izuzetno, gotovo razmaženo, bez obzira koliko život na njima bio težak i krut, ali i jedinstven. Ukratko, pun samoodricanja kao što kaže Henrick Van Loon: “More je mučilište, a brodovi sprave za mučenje”. No to je vrijedilo u prošlosti, u doba brodova na vesla i jedra, ali još i danas, kada čovjek na brodovima uživa mnoge pogodnosti, naročito što se tiče smještaja, suočen je s poluvojničkim životom, samoćom (više no ikada) zbog odvojenosti od ostalih članova posade i grubim pozivom, koji ga u velikoj mjeri čini različitim od svih ostalih.

Osjećaj da je vezan za brod, plovidbu, more i obale, širom svijeta nepromijenjen je pa i za one koji su uvijek bili daleko od mora. Brod je radna sredina, životni prostor, izvor blagostanja i opstojnosti. Ukratko: brod je dom. Morski je život u tom malom plovećem gradu usko povezan za sve ljude koji žive na moru i od mora. U dinamičnom i bezličnom životu čovjek nalazi zadovoljstvo i opuštanje povjeravajući svoje osjećaje i materijaliziranje istih kroz makete brodova, ne bi li sebi dao oduška, ne bi li u svoj životni prostor unio dio prirode, dio svijeta koji ga okružuje. U mašti i podsvijesti živi s jedrenjacima, njihovim razapetim jedrima, vjetrom kojim jedre i morem koje ih nosi.

U zamišljenom, romantičnom svijetu gube se grube istine, nadvladavaju iluzije o ljepoti i čednosti, sjaju i uzvišenosti brodskih trupova, opreme i jedara.

Cijeli tekst možete preuzeti u pdf formatu.