Zašto maketarstvo?

Hrvatska je među mnogim zemljama koje nemaju svoj samorodni naziv za minijaturu, umanjenu kopiju, pa rabimo dva naziva: “maketa” i “model”. Oba su naziva stranoga podrijetla. “Maketa” nam dolazi iz Francuske, a “model” iz Engleske.

Makete, zbog njihova nedvojbenoga značenja, nazivamo umanjenim (u našem slučaju) brodovima, njihove kopije u određenom, smanjenom, mjerilu. Točno su oponašanje ili njemu teže. To ovisi o dostupnosti dokumentacije (fotografije, nacrti, literatura) i maketarovoj umješnosti. Makete sadrže sve pojedinosti svog uzora u određenom omjeru, do najsitnijega detalja. Izrada je dugotrajna, pripreme su nerijetko opsežne pogotovo ako se radi o rekonstrukciji koja često postaje muzejski izložak. Makete se izrađuju od najraznovrsnijega materijala, drvo je najzastupljenije, a slijede kovine (metali). Vrsta i količina alata te način na koji maketar njima rukuje u tehnološkom procesu vrlo su bitni za konačan uspjeh i opći dojam.

Postoje stolne (statične) i ploveće (funkcionalne) makete. Velika, i jedina je razlika među njima u sposobnosti plovećih maketa da se održavaju na vodi. One su opremljene pogonskim, a najčešće i upravljačkim mehanizmom. Vanjska zaštita makete tada mora imati jednu posebnu osobnost – vodootpornost.

Modelima (u našem slučaju) nazivamo minijature koje nisu umanjene kopije brodova, već su neovisne i tehnički zasebne tvorevine kojima se izgled i oprema podređuju postizanju što većih brzina (snagom motora ili veličinom jedara). Modeli se ne izrađuju u omjeru, već je njihova veličina određena posebnim natjecateljskim pravilima.

Izuzetak su modeli izrađeni u profesionalnim radionicama, koji se podvrgavaju hidrodinamičkim ispitivanjima u posebnim bazenima brodograđevnih instituta kako bi se što točnije procijenili otpori brodske forme, odabir brodskoga vijka, ponašanje broda na valovima ili iz nekog drugog razloga.

Sama riječ “model” ima više značenja jednako kao i u svom izvorištu. Prema “Oxford Paperback Dictionary” (1988) naziv “model” može poprimiti oblik imenice, pridjeva i glagola. Kao imenica može označavati: a) neku konstrukciju ili način – stil strukture i oblika, naprimjer novi model automobila, model cipele i slično; b) neki odjevni predmet poznatoga dizajnera ili njegovu kopiju; c) osobu, stvar ili radnju koja se smatra najboljom svoje vrste ili vrijednom oponašanja, uzor; d) osobu zaposlenu za poziranje umjetniku, bilo radi fotografiranja i snimanja, bilo radi slikanja crteža ili izrade kipa/statue i slično; e) osobu zaposlenu da prikaže odjeću na modnim pistama, salonima i sajmovima te prodavaonicama, noseći je na sebi. U našem jeziku takve osobe nazivamo manekenima. Kao pridjev označava ono što je najbolje te vrste ili služi kao primjer. U nogometu ili ratu voditi napad po određenom modelu ili uzoru, voditi politiku po nekom modelu. Kao glagol označava: a)modeliranje; izrađivanje nekog modela (od gline, plastelina, plastične smjese itd.) tj. sličan materijal oblikovati u model; b) konstruirati ili napraviti stvar u skladu s uzorom, prema prototipu itd.; c) raditi, (biti zaposlen) kao umjetnički model ili modni model radi prikazivanja odjevnih predmeta na modnim pozornicama. U našem jeziku to nazivamo manekenstvom.

Ovako široki opći pojmovi – “model” i “modelarstvo” – uvjetuju primjenu naziva “maketa”, koji je nedvojbeno i konkretan, bez obzira što je i on tuđica i bez obzira što su stariji naraštaji polutrupove koje su izrađivali u brodograđevnim školama i brodogradilištima radi izrade nacrta ili prikaza broda ili brodice nazivali – modelima, pa otuda i tradicionalna predaja na mlađe naraštaje kod naziva umanjene kopije. [i]